Ispis

Ministarstvo hrvatskih branitelja reagiralo je na članak autora inicijala S.V. pod naslovom ,,Izašli šokantni podatci! Trećina branitelja odbija pokop uz vojne počasti, njihova pobol i smrtnost veća nego ikad“ koji sadrži netočne navode, a njihovu reakciju u pisanom obliku prenosimo u cijelosti:

Ministarstvo hrvatskih branitelja kontinuirano pažnju posvećuje zaštiti i očuvanju zdravlja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata s ciljevima poboljšanja kvalitete njihovih života, smanjenja stope pobola i smrtnosti, dostupnosti i bolje kvalitete zdravstvenih usluga unutar postojećeg zdravstvenog sustava te palijativne skrbi. U suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo prati se i njihovo zdravstveno stanje te se u publikaciji „Hrvatski zdravstveno statistički ljetopis” za svaku godinu objavljuje pregled informacija o zdravstvenom stanju branitelja. HZJZ koristi podatke iz Evidencije hrvatskih branitelja temeljem kojih izrađuje pokazatelje zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite, što objavljuju u dijelu publikacije pod nazivom „Pokazatelji zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata“.

Iz podataka objavljenih za 2017. vidljivo je kako je, među prvih deset uzroka smrti, najviše hrvatskih branitelja umrlo od ishemijske bolesti srca, njih 699 (16,2%) te od raka pluća, njih 606 (14%). Promatrajući broj umrlih prema skupinama bolesti vidljivo je da su vodeći uzorci smrtnosti novotvorine od kojih je umrlo 1.739 ili 40,3% od ukupnog broja umrlih branitelja. Druga po redu je skupina cirkulacijskih bolesti s 1.367 umrlih ili 32% ukupnog broja umrlih. Ministarstvo je svjesno važnosti znanstveno utemeljenog pristupa pri kreiranju novih aktivnosti te je temeljem navedenih analiza o zdravstvenom stanju braniteljske populacije pokrenut Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja usmjeren na prevenciju i rano otkrivanje onkoloških, kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti.

S provedbom pilot projekta preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja započelo se u listopadu 2016. na području Vukovarsko-srijemske županije i tada su pregledana 823 hrvatska branitelja. Od 2017. nastavljena je provedba Programa i organizirani preventivni sistematski pregledi u svim županijama. U 2017. pregledano je 17.480 branitelja, a u 2018., do danas, njih oko 16.000. Za sudionike u provedbi Programa određene su županijske i opće bolnice i klinički bolnički centri te HZJZ, u dijelu stvaranja baze podataka o zdravstvenom stanju branitelja. Kako bi pregledi bili dostupni većem broju korisnika, Ministarstvo je za provedbu Programa sklopilo sporazume o suradnji s 29 zdravstvenih ustanova.

Dobiveni rezultati ukazuju na nužnost daljnjeg provođenja Programa i aktivnosti koje će motivirati branitelje da se aktivnije uključe u zaštitu i očuvanje vlastitog zdravlja jer otkrivanje bolesti u ranoj fazi pospješuje mogućnost izlječenja. Na temelju dostavljenih izvješća HZJZ-a pratimo bolesti od kojih pobolijeva najveći broj branitelja što omogućuje definiranje faktora rizika i ciljanih preventivnih pregleda za ubuduće razdoblje.

S ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja te ublažavanja posljedica funkcionalnog oštećenja organizma hrvatskih branitelja, Ministarstvo provodi i program liječenja medicinskom rehabilitacijom. Bolnička medicinska rehabilitacija i fizikalna terapija provode se u specijalnim bolnicama s kojima se sklapaju ugovori o pružanju usluga za ozljede i bolesti lokomotornog sustava i kralježnice, amputacije udova, kardiovaskularne i cerebralne bolesti te kraniocerebralne ozljede i bolesti. Pravo na liječenje odobrava se za bolesti, rane i ozljede za koje se medicinska rehabilitacija ne može ostvariti prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Pokrenut je i projekt Dom hrvatskih veterana u Lipiku s ciljem pružanja sveobuhvatne skrb na jednom mjestu, kroz usluge psihosocijalne pomoći i savjetovanja, kineziterapiju, radno terapijske te programe edukacije usvajanja zdravih životnih navika. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik za korisnike Doma osigurava i usluge ambulantne medicinske rehabilitacije. Provedbom Nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći razvili smo cjeloviti sustav psihosocijalne pomoći kroz djelovanje centara za psihosocijalnu pomoć u županijama, a radi provedbe zdravstvenog dijela Programa formirani su regionalni centri za psihotraumu u Osijeku, Rijeci i Splitu te Nacionalni centar u Zagrebu.

Vezano uz navode o ukopima uz vojnu počast, ističemo kako je pravo na takav ukop te podmirivanje dijela troškova propisano Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i Pravilnikom o ostvarivanju prava na troškove ukopa uz odavanje vojnih počasti te grobno mjesto i njegovo održavanje. Radi se o pravu, a ne o obvezi te je na obiteljima pokojnog isključiva odluka hoće li se to pravo iskoristiti, pri čemu je Ministarstvo dužno poštivati volju obitelji.

Nije rijetkost da obitelji inzistiraju na ukopu u najužem krugu obitelji, bez prisutnosti javnosti. Dovoditi u vezu intimne odluke obitelji s tezom da 1/3 obitelji hrvatskih branitelja odbija vojne počasti neozbiljno je i neutemeljeno. Ministarstvo evidentira podatke o umrlim braniteljima i razmjenjuje podatke o njihovoj smrtnosti s Maticom umrlih i s HZJZ-om. Prema podacima Ministarstva, a nakon razmjene podataka s Maticom umrlih i HZJZ-om, svega je 12,3% umrlih hrvatskih branitelja ukopano bez konzumiranja prava na ukop uz vojnu počast. Od onih koji su konzumirali ovo pravo, vojnu počast zatražilo je 80% članova obitelji pokojnog, a 20% ih je tražilo pravo na podmirenje troškova pokopa bez iskazivanja vojne počasti. Stoga su netočni navodi da Ministarstvo ne raspolaže podacima o populaciji o kojoj skrbi.

Navedene podatke Ministarstvo prati i za kraća vremenska razdoblja kako bi na vrijeme mogli reagirati na uočene probleme. Kada iznosimo podatke o broju umrlih hrvatskih branitelja, uvijek navodimo izvor podataka. Svjesni smo da postizanje značajnijih rezultata u provedbi većine aktivnosti zahtijeva duže razdoblje te koordiniranost i razumijevanje nadležnih institucija pa tako i smanjenje stope pobola  i smrtnosti hrvatskih branitelja.

Važna je i uloga udruga iz Domovinskog rata koje Ministarstvo redovito izvještava o poduzetim aktivnostima radi upoznavanja i motiviranja šireg članstva o potrebi uključivanja branitelja u programe Ministarstva, kao i da svojim projektima budu orijentirani na ključne probleme s kojima se suočava ova populacija. S obzirom da prije objave članka nije kontaktirano Ministarstvo radi provjere vjerodostojnosti informacija koje su prenesene te činjenicu da se kroz svojevoljnu interpretaciju podataka manipulira javnošću i Ministarstvu hrvatskih branitelja nameće nebriga o populaciji o kojoj skrbi, čime se nanosi šteta ovoj instituciji, tražimo objavu ovog reagiranja bez promjena na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora, sukladno Zakonu o medijima.


 objavio: dnevno.hr