U sklopu projekta "Mentalno zdravlje i COVID 19" nadnevka 24. studenog 2020. godine održano je on line predavanje putem aplikacij ZOOM. Predavanje je vodio Darko Čorković. Tijekom izlaganja isti se je posebno osvrnuo na intervencije koje se ističu kao važne u umanjivanju pojave stresa kako u općoj tako i u braniteljskoj populaciji.

Snimka zaslona 6 1

 

U svom izlaganju naveo je neke od intervencija koje se ističu kao veoma važne u umanjivanju stresa te koje pozitvno utječu na mentalno zdravlje te je posebno naglasio da i u ovakvim otežanim uvjetima života možemo doprinijeti očuvanju mentalnog zdravlja čineći sljedeće:

Informirajmo se o situaciji vezanoj uz virus. Usredotočenost samo na situaciju oko koronavirusa može doprinijeti razvoju nelagode i straha. Prikupljanje informacija o tekućoj situaciji korisno je promatrati kao jednu od dnevnih aktivnosti, čiju učestalost i trajanje određujemo sami. Stalno praćenje medija može produbiti osjećaj uznemirenosti. Ukoliko nas praćenje medija i vijesti oko koronavirusa uznemiruje, potrebno je ograničiti praćenje vijesti na dva puta dnevno. To je dovoljno da čujemo nove informacije i preporuke, da bismo se zaštitili od zaraze.

Slušajmo savjete i preporuke struke i stručnjaka jer njihovo je mišljenje utemeljeno na činjenicama, odnosno na dosadašnjim spoznajama o ovom virusu.

Ljudi u svakodnevnim razgovorima o koronavirusu više pažnje daju negativnim posljedicama kao što je broj oboljelih, broj umrlih… što može dodatno pojačati strah i paniku. Međutim, činjenica je da većina nas ipak neće oboljeti, a većina oboljelih će ozdraviti. To nikako ne znači da se možemo opustiti. I dalje trebamo poštovati upute, budimo socijalno distancirani i ne kršimo preporuke kriznog stožera pa ćemo tako smanjiti rizik od zaraze.

Socijalne kontakte trebamo održavati preko telefona i društvenih mreža, jer socijalno distanciranje ne znači potpunu otuđenost od rodbine, prijatelja i okruženja u kojem živimo. Razni elektronski uređaji nam omogućuju, osim verbalnog i vizualan kontakt sa sugovornikom pa je osjećaj bliskosti veći. Barem jednom dnevno ostvarimo kontakt s našim bližnjima. U ovo vrijeme nam je potrebno zajedništvo više nego inače. Ne zaboravimo da ova situacija neće trajati vječno i opet ćemo se vratiti svom uobičajenom načinu života.

Organizirajmo svoj dan  i vrijeme planirajući aktivnosti koje ćemo obavljati sa svojim ukućanima, bilo da je to izvršavanje nekih obaveza ili zabava.

Stvorimo dnevnu rutinu i pokušajmo napraviti dnevni plan. Dobro je ustati u isto vrijeme, doručkovati i krenuti s radom ako radimo od kuće. Budimo na raspolaganju školarcima ako im je potrebna pomoć oko virtualne nastave. Budimo na raspolaganju i osobama treće životne dobi, koje žive s nama. Iskoristimo ovu prigodu da im podarimo vrijeme i toplinu koju u uobičajenim okolnostima ne stignemo dati. Nakon što smo obavili radne aktivnosti možemo preći na zabavu.

Planirajmo i organizirajmo aktivnosti u kući koliko nam to uvjeti stanovanja dopuštaju: gledanje serija, filmova, igranje društvenih igara, igrice na kompjuteru, čitanje knjiga, crtanje, sviranje, pjevanje... Priuštimo sebi  one aktivnosti za koje inače u svakodnevnici nemamo vremena.

Osigurajmo sebi uvjete za tjelovježbu barem 10 minuta dnevno. Razne vježbe su nam dostupne putem interneta. I na kraju dana vodimo računa da na vrijeme idemo spavati, jer dovoljno sna uz pravilnu prehranu i tjelovježbu adekvatna je skrb o vlastitom fizičkom i mentalnom zdravlju.

Budimo odgovorni i pružajmo podršku i pomoć drugima, pomozimo im da se odgovorno ponašaju, ohrabrimo sebe i druge ljude oko nas šireći informacije utemeljene na činjenicama, a koje su povezane s pozitivnim ishodima pandemije. Svojim  ponašanjem budimo primjer članovima obitelji i drugima, posebno starijima i djeci. Jačajmo svoje unutrašnje snage poštujući ljudske i životne vrijednosti. I ne zaboravimo da ovo vrijeme otežanih životnih okolnosti ima svoj početak i svoj kraj.

Očekujmo  različite  emocije straha i nesigurnosti koje se mogu javiti u ovakvim okolnostima. Važno je shvatiti da su povremena uznemirenost, osjećaj nesigurnosti, ljutnja, zbunjenost normalne ljudske reakcije kad slušamo vijesti i razmišljamo o opasnostima koje se povezuju s koronavirusom. Strah određene razine ima zaštitnu ulogu. Pomaže nam da budemo oprezniji i štitimo svoje zdravlje. Ako se možemo nositi s tim emocijama, kontrolirati strah i uredno funkcionirati radi se o normalnoj reakciji na nenormalne uvjete života.

Tijekom izlaganja Mirko Horvatin se uključio u razgovor te je posebno naglasio problem koji se pojavljuje kod osoba koje se nalaze u samoizolaciji a nemaju nikoga od rodbine da ih obiđe i da provjeri kako su. Poglavito ako se radi o starijim i slabije pokretnim osobama.

Snimka zaslona 21 1

Kao jedna od sugestija predloženo je da se u predavanje uključe odgovorne osobe iz lokalne uprave i samouprave, odnosno oni koji preko lokalnih stožera mogu iznaći rješenja za probleme koji se uoče na terenu a o istima možda nisu dovoljno upoznati.


objavio: uspdr-orao.hr