Zbog žestokog napada na Osijek i pokolja branitelja u Rosinjači, 5. prosinca 1991. godine, nakon Vukovara smatra se najtežim danom u Domovinskom ratu.
Osijek, koji je tada bio gotovo u okruženju, napadan je iz svih smjerova, no sve je rezultiralo obranom grada od najsilovitijeg udara do tada, zbog čega je Osijek i prozvan “nepokorenim gradom”.
Njih 16 protiv stotinjak četnika
Istovremeno, južni prilaz grada u šumi Rosinjača branila su samo šesnaestorica branitelja. Smatralo se da JNA potpomognuta Belim orlovima ovaj potez neće izabrati za prodor. Bila je to pogrešna pretpostavka. Neprijateljska vojska s dva “oklopnjaka” i stotinjak pripadnika JNA i četnika izabrala je baš Rosinjaču.
Bitka šesnaestorice protiv četnika trajala je više sati po iznimno niskim temperaturama. Zahvaljujući nevjerojatnoj hrabrosti i otporu šačice hrvatskih branitelja, obrana Osijeka dobila je na vremenu te se uspjela reorganizirati i rasporediti svoje snage.
Nažalost, tijela sve šesnaestorice veličanstvenih pronađena su nakon tjedan dana smrznuta u šumi. Najmlađi branitelj zvao se Davor Milas i bio je maturant. Po njemu se danas naziva trgovačka škola koju je pohađao…
Nakon ovog vala napada predsjednik Franjo Tuđman 7. prosinca imenovao je Branimira Glavaša zapovjednikom obrane grada, a on se iskazao reorganiziranjem obrane.
Smrznuta tijela heroja izvučena nakon sedam dana
Zbog neuspjeha u pokušajima osvajanja poluopkoljenog Osijeka, JNA i srpski pobunjenici 8. prosinca punih su pet i pol sati granatirali grad. Nakon što su napadi donekle jenjali, organizirano je izvlačenje herojski poginulih branitelja iz Rosinjače. Bila je to iznimno opasna akcija jer je teren bio ispresijecan kanalima i minskim poljima, a vrijeme maglovito, dok je šuma zbog srušenih stabala bila teško prohodna.
Pripadnici specijalne postrojbe bojne Frankopan i domicilni branitelji ipak su izvukli sve poginule, osim Mihajla Pelegrina koji se vodi kao nestao. Tog kobnog 5. prosinca 1991. na cijelom osječkom bojištu poginulo je više od 50 branitelja. Uz to je u napadima teško oštećeno više od 15 tisuća stambenih objekata, što je dodatno motiviralo međunarodnu zajednicu da što prije prizna Hrvatsku kao samostalnu državu.
objavio: Dnevno.hr/S.V.