22. svibnja 1992. godine u Lipovcu se dogodila prva velika razmjena hrvatskih branitelja zatočenih u srpskim koncentracijskim logorima, kada je na slobodu izašlo 288 zatočenih branitelja.

Po službenim podacima u srbijanskim zarobljeničkim logorima bilo je zatočeno oko 7800 hrvatskih branitelja i civila, od kojih je tristotinjak ubijeno.

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Danijel Rehak rekao je prema evidencijama društva, kroz srbijanske koncentracijske logore prošlo oko  30.000 hrvatskih branitelja i civila.

Povodom aktualne situacije koja je nastala zbog najave slavlja svete mise za žrtve Bleiburške tragedije u sarajevskoj prvostolnici Hrvatski Filmski institut želi obavjestiti građane Hrvatske kao i sve ostale koje zanima istina o Bleiburgu da besplatno pogledaju film "Bleiburg: Titova dozvola za genocid".

Ovaj američki film prikazuje jedinstvena svjedočanstva Engleskih oficira, partizana pokajnika i ubojica, preživjelih sa Bleiburga, te povjesničara i istraživača počinjenih zločina. Uz pomoć povijesnih dokumenata te novootkrivenih masovnih grobnica ovaj film jasno opisuje kršenje Ženevske konvencije i međunarodnog prava koje je dovelo do Bleiburške tragedije i križnog puta. 

Orginal ovog filma je na engleskom jeziku. Verziju sa hrvatskim prijevodom možete pogledati ovdije:

U organizaciji udruge Hrvatski domobran te suorganizaciji Udruga HOS, UHBDVDR-a  i Časničkog zbora obilježena je 75. obljetnica bleiburške tragedije hrvatskog naroda. Obljetnica je započela hodnjom ili kako ga je organizator simbolično nazvao križnim putem od spomen obilježja hrvatskim braniteljima u središtu Orahovice do spomen križa svim poginulim hrvatskim vojnicima kroz povijest na gradskom groblju gdje je održan komemorativni skup. Skupu su, uz predstavnika braniteljskih udruga, nazočili i hrvatskim žrtvama počast odali zamjenik župana VPŽ Darko Žužak, povjerenica Vlade RH za Grad Orahovicu Sanja Bošnjak i predsjednik GO HDZ-a Orahovica Saša Rister.

Da li nama treba da nakon ove pandemije, u 2020. godini, govorimo o ustašama i partizanima? Sigurno ne. Niti smo mi tu temu načeli niti smo ju htjeli. Da kažem iskreno, onako patetično pomislim sam u sebi, da mi je nekad dosta više i branitelja. Dajte nas ostavite više da živimo svoj život. Pitanje je kakvo će nam biti gospodarstvo nakon ove krize i rasprave o ustašama i partizanima treba ostaviti po strani  poručio je u ponedjeljak Zoran Maras, predsjednik Udruge specijalne policije u Domovinskom ratu RH.