Vlada je u Sabor, uz Strategiju obrane RH i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine, uputila na donošenje i izmjene Zakona o obrani te o službi u Oružanim snagama kojima se ponovno uvodi obvezno temeljno vojno osposobljavanje, takozvani vojni rok. Kako je na sjednici Vlade poručio premijer Andrej Plenković, ovi dokumenti su prijeko potrebni s obzirom na promijenjene globalne sigurnosne okolnosti te na ovaj način jačamo snagu Hrvatske vojske.
Vojni rok trebao bi krenuti od siječnja 2026. godine. Ministar obrane Ivan Anušić ranije je otkrio da bi nakon ispunjenja svih preduvjeta zakonske procedure i saborske rasprave prvi ročnici došli u vojarnu. “Korak po korak, prvo moramo usvojiti zakon, mora biti potvrđen u saboru, to bi trebalo biti u rujnu ili listopadu. Zatim krećemo u proces novačenja, moja procjena je kraj ove godine, no da budemo sigurni, to je 1. siječnja 2026. i tu nema odgađanja, može biti samo ranije, ne kasnije”, rekao je ministar obrane početkom lipnja.
U vojnu evidenciju upisuje se državljanin RH kada napuni 18 godina, a na vojnu obuku će biti upućen u kalendarskoj godini kada navršava 19 godina. Nakon što novak dobije poziv za vojni rok, prvo mora proći zdravstveni pregled na kojem se utvrđuje njegova sposobnost za vojnu službu. Ako se ne odazive, policija će dobiti nalog za njegovo dovođenje, a kazna za to je od 250 do 1320 eura. Žene nisu obveze služiti temeljeno vojno osposobljavanje, ali mogu to učiniti dragovoljno.
Vojna obuka u Kinu, Slunju i Požegi
Vojni rok trajat će dva mjeseca i provodit će se u vojarnama Knin, Slunj i Požega. Cilj je obuhvatiti 800 ročnika po naraštaju, pet naraštaja godišnje što ispada oko 4000 godišnje. Ročnicima je tijekom obuke osigurana plaća od 1100 euro neto mjesečno uz plaćene troškove prehrane, prijevoza i dopusta.
Služenje se upisuje u radni staž, a zaposlenom ročniku prava iz radnog odnosa miruju i ne može dobiti otkaz zbog služenja vojnog osposobljavanja. Nezaposleni ročnici koji prođu obuku, pod jednakim uvjetima sa svima ostalima, imat će prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne samouprave.
Civilno služenje kroz dva modela
Tko se pozove na priziv savjesti morat će temeljno vojno osposobljavanje služiti civilno – u Civilnoj zaštiti MUP-a ili u lokalnim jedinicama u mjestu prebivališta. Obuka kroz Civilnu zaštitu traje tri mjeseca, svaki dan. Služenje u lokalnim jedinicama na poslovima protupožarne i civilne zaštite, uređenja okoliša, komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta će trajati četiri mjeseca kroz pet radnih dana, osam sati dnevno.
Civilni ročnici će primati manju naknadu. U Civilnoj zaštiti oko 250 eura mjesečno, o čemu će odluku donijeti Vlada, uz plaćeni smještaj, prehranu, radnu i zaštitnu odjeću, dok će u lokalnim jedinicama primati tek određenu naknadu u vidu plaćenog prijevoza.
Obuka, i vojna i civilna, se može odgoditi do 29. godine života u slučaju studiranja te sportašima, za jednu godinu, radi sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, također, najkasnije do navršenih 29 godina. Zakon propisuje i mogućnost odgode u specifičnim slučajevima, a definira i uvjete oslobođenja od služenja, ali i nepozivanja u službu. Jednako tako, propisuju se i uvjeti odbijanja zahtjeva za civilnim služenjem.
